Trenutna anketa državne agencije Statistik Austria pokazuje da se vjerski krajolik u Austriji mijenja – i to drastično, navela je Astrid Mattes, politologinja i znanstvenica za religijska pitanja za portal religion.ORF.at. Ona identificira tri glavna trenda koji će oblikovati nadolazeća desetljeća.

Istraživanje objavljeno 25. svibnja otkrilo je značajan porast broja ljudi islamske vjerske pripadnosti i pravoslavaca, praćen opadanjem broja katolika. Osim toga, znatno je više ljudi bez vjerske konfesije, u Beču su oni već sada najveća skupina.

Mattes progresivnu sekularizaciju naziva najdrastičnijom promjenom: „Ovo je veliki trend koji sve revolucionira, koji mijenja sve, koji je također nezaustavljiv i svakako nepovratan.“ Prvi svojevrsni „vjerski popis stanovništva“ nakon 2001. objavljen je ovih dana i u njemu su već prognozirani trendovi samo potvrđeni. Od osam milijuna stanovnika u Austriji, dva milijuna nemaju nikakvu vjersku pripadnost. Koliko ljudi su „kršćani samo na papiru“, možemo tek nagađati.

Sekularizacija kao najjači trend

U posljednjih 20 godina udio ljudi koji ne pripadaju nekoj religiji porastao je s 12 na 22,4 posto. Savezna prijestolnica Beč ima najveći udio nekonfesionalnih ljudi s 34 posto. „Iznenađujuće je koliko se Beč jasno izdvaja od ostatka Austrije“, kaže stručnjakinja. Drugi snažan trend je „proširenje vjerskog spektra – udio ‚drugih‘ vjerskih zajednica se jako povećao“. To je također najočitije u Beču.

Treći glavni trend prati trendove migracija stanovništva, koji rezultira velikim promjenama među muslimanima i pravoslavcima. Broj je naime naglo porastao u obje vjerske zajednice. Godine 2021. 8,3 posto su bili muslimani, a taj se udio udvostručio u prethodnih 20 godina. Udio pravoslavaca porastao je s 2,2 na 4,9 posto u istom razdoblju. „Ovo će se intenzivirati s krizom u Ukrajini, budući da je većina izbjeglica pravoslavna.“

Ogromne razlike između velikih gradova i manjih sredina

U isto vrijeme, navedene su zajednice također podložne trendu ispisivanja iz vjerskih zajednica, prema Mattesu: “Sekularizacija će također utjecati na pravoslavce i muslimane”, budući da se stupanj religioznosti često smanjuje s generacije na generaciju, posebno u urbanim sredinama. “Sekularno okruženje utječe na svakoga.” Iz brojki, s ponekad velikim razlikama između gradova i sela, može se vidjeti “da su društvene veze kroz religiju puno niže u urbanim područjima nego u ruralnim područjima”.

No, u isto vrijeme, religija neće nestati, smatra znanstvenica: „Za očekivati je da će se pojaviti još nekoliko „novih“ vjerskih zajednica, a u postojećim zajednicama će uvijek ostati udio onih ljudi koji tu stvarno žele biti.“ U konačnici, vjerska zajednica je često i oznaka identiteta, čimbenik u odnosu prema zavičaju i vezivno tkivo jedne zajednice. Katoličke misije unutar hrvatske dijaspore najbolje to pokazuju.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime