Švedska i Finska službeno su podnijele zahtjev za članstvo u NATO-u. Veleposlanici dviju zemalja predali su relevantne dokumente glavnom tajniku Jensu Stoltenbergu u srijedu ujutro u sjedištu Alijanse u Bruxellesu. Nordijske zemlje žele se pridružiti vojnom savezu iz brige za svoju sigurnost nakon ruske invazije na Ukrajinu. Obje zemlje tako odustaju od svoje duge tradicije vojnog nesvrstanosti.

Glavni tajnik NATO-a Stoltenberg govorio je o „povijesnom trenutku“ prilikom prihvaćanja zahtjeva za članstvo. „Dobar je dan u kritičnom trenutku za našu sigurnost“, rekao je Norvežanin, prenosi švedska novinska agencija TT. „Jako pozdravljam zahtjev Švedske i Finske za ulazak u NATO.“ Dvije nordijske zemlje već su „najbliži partneri“ saveza i svojim bi članstvom ojačale zajedničku sigurnost saveza.

Turska prijeti vetom

U utorak su ministri vanjskih poslova obiju zemalja potpisali zahtjeve za ulazak u NATO. Ranije je za taj korak postojala velika većina u odgovarajućim parlamentima. Sada svih 30 država saveza mora pristati na proširenje na sjever. Međutim, Turska prijeti da će vetom blokirati proces prijema nordijskih zemalja.

Stoltenberg je, osvrćući se na Tursku, rekao da se moraju uzeti u obzir sigurnosni interesi svih država članica. Kako je izvijestio TT, pozivajući se na izvore iz NATO-a, u srijedu se trebao održati sastanak 30 veleposlanika NATO-a o dvije aplikacije. Najvjerojatnije će biti odlučeno da se pokrene proces prijema. Ako sve bude išlo po planu, prijavni protokoli bi mogli biti potpisani u roku od dva tjedna. Švedska i Finska tada bi imale status „pozvane“ i mogle bi sudjelovati na svim sastancima NATO-a bez prava glasa.

A što je s Austrijom?

Neutralna Austrija suočava se s vojnim prestrojavanjem. Vojska je desetljećima bila zapuštena i smanjila se na oko 50.000 vojnika. Unatoč ruskoj agresiji, ministrica obrane Tanner ne želi imati ništa s ulaskom u NATO, već planira barem udvostručiti vojni proračun.

„Neutralnost je također upisana u naš ustav i stoga se ne postavlja pitanje ulaska u vojni savez. Cilj je ove godine doći do 1 posto bruto domaćeg proizvoda (za proračun vojske), a zatim u koracima do 1,5 posto.“

No koju strategiju bira zemlja s pokvarenim nacionalnim obrambenim sustavom? Kao i Srbija, Austrija je do samog kraja održavala prijateljske odnose i s Rusijom i s NATO-om. To se naglo promijenilo ratom u Ukrajini.

No, u Austriji nema popularne potpore za ulazak u NATO – kao što skandinavske zemlje, Finska i Švedska, teže. Sada Austrija očito bira treći put: nadogradnju na švicarsku razinu. Za usporedbu, susjedna država, koja je upola manja, ulaže dvostruko više u svoju vojsku.

Međutim, čini se malo vjerojatnim da će ministrica obrane ÖVP-a uspjeti uvjeriti svog koalicijskog partnera iz Zelenih u tako masivno ponovno naoružavanje. Oporba je također skeptična.

Robert Laimer iz Socijaldemokratske partije Austrije kaže da ne vidi dogovor između ÖVP-a i Zelenih prema 1,5 posto. „Jedini dogovor koji postoji je 1 posto BDP-a i to je 4 milijarde godišnje.“

Novi vojni proračun mora biti donesen najkasnije do listopada. U međuvremenu, vlada je odbila produženje obuke za vojnu službu – koja u Austriji traje šest mjeseci. Dakle, ostaje za vidjeti hoće li Austrija doista dostići švicarsku razinu obrane.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime