Tomislav (latinski Tamisclaus ili Tamislaus; † oko 928.) smatra se prvim kraljem u Hrvata. Bio je prvi hrvatski vladar koji je koristio titulu rex – kralj. Tomislav potječe iz dinastije Trpimirovića i vlada od 910. kao knez tadašnje kneževine Hrvatske, takozvanom primorskom Dalmatinskom Hrvatskom. Nakon sjedinjenja s unutrašnjom Panonskom Hrvatskom, Tomislav je oko 925. godine postao vladar srednjovjekovne Hrvatske, koja je pod njim dosegla vrhunac. 

Bitno je naglasiti da danas o Tomislavu pišu dvije struje: ona popularna, koja naginje ka pretjerivanju i ona druga znanstvena, koja je prema mnogim pričama o Tomislavu skeptična i smatra ih više legendama nego činjenicama.

Što dakle znamo o Tomislavu? Portal Hrvatska dijaspora donosi vam kratak sažetak u našoj rubrici „Škola hrvatske povijesti“.

Datoteka:Tomislavova Hrvatska.jpg
Hrvatska za vrijeme Tomislava

Tomislavovi uspjesi

Tomislav je vjerojatno bio sin Muncimira, kojeg je naslijedio kao knez Dalmatinske Hrvatske oko 910. godine. Za vrijeme Tomislavove vladavine Slaveni su, nadiranjem Mađara u Panoniju, doživjeli podjelu koja je bila iznimno važna za europsku povijest: prije je čitav prostor između Baltičkog mora i Egejskog mora bio naseljen slavenskim plemenima, ali je uspostava mađarske države odvojila južne Slavene od zapadnih i istočnih.

Datoteka:Kralj-Tomislav09421.JPG
Spomenik kralju Tomislavu u Tomislavgradu

Tomislav je bio prvi koji je mogao uspješno obraniti svoju zemlju, koja je uključivala (današnju) Slavoniju, velike dijelove Bosne, središnju Hrvatsku i dijelove dalmatinske obale, od napada Mađara, ali njegovi politički planovi imali su i druge ciljeve. Izgradio je vojnu silu za koju se navodi da je, prema De Administrando Imperio bizantskog cara Konstantina VII, brojala 100 000 pješaka, 60 000 konjanika i 180 ratnih brodova. Današnji povjesničari vjeruju da su te brojke ipak korištene u propagandne svrhe i debelo su pretjerane. 

Tomislav, Bizant i Vatikan

Tomislav je bio dobrodošao kao saveznik Bizantu, tadašnjoj sili broj jedan, koji su njega mogli iskoristiti da ugroze Bugarsku. Bugari su sa svoje strane pokorili Srbe, koji još nisu bili ujedinjeni u državu, što je dovelo do prvog masovnog egzodusa Srba (kao kasnije od Turaka) u Hrvatsku. Srpski knez Zaharije Pribislav zbog toga je 924. godine pobjegao u Hrvatsku.

Ugovorom o savezu s Bizantom Tomislavu je povjerena cijela dalmatinska obala, uključujući dotadašnje bizantske lučke gradove Split, Trogir i Zadar, kao i jadranske otoke. S izuzetkom Istre, koja je bila podijeljena između Franačkog kraljevstva i Venecije, svi su Hrvati sada bili ujedinjeni u Tomislavovu kraljevstvu.

Datei:Papa Ivan X. Tomislav-dio pisma26.gif
Izvod iz pisma pape Ivana X. iz godine 925. njegovom „dragom sinu Tomislavu, kralju Hrvata“ (Joannes episcopus seruus seruorum dei dilecto filio Tamisclao regi Croatorum).

Godine 925. papa Ivan X poslao je pismo Tomislavu u kojem ga naziva „kraljem Hrvata“ („Tamisclao regi Croatorum“). Moderna povijest predpostavlja da je Tomislav sam sebi dao titulu rex, a Papa je priznavao samo tada novonastale uvjete. Ujedno je Ivan X. ovom porukom sugerirao da hrvatsko kraljevstvo svoje utemeljenje duguje papinstvu, čime na hrvatskom području nastaje i jača utjecaj rimokatoličke Crkve, prisutan sve do današnjih dana. Također se može pretpostaviti da je Tomislavu bilo od velike važnosti vidjeti svoje novo dostojanstvo ojačano Rimom. Međutim, nije poznato i nigde navedeno da je Bizant priznao njegovu titulu.

Splitski sabor

Na saboru koji su sazvali papinski legati u Splitu 925. pomno se raspravljalo o pitanjima crkvene stege i crkvenog ustrojstva u Hrvatskoj. U bilješci koja je prethodila pisanju saborskih rezolucija 925. stoji „u pokrajini Hrvata i u dalmatinskim krajevima Tomislav je kralj“ („in prouintia Croatorum et Dalmatiarum finibus Tamisclao rege“). U 12. kanonu saborskih odluka iz 925. godine vladar Hrvata spominje se kao kralj (“rex et proceres chroatorum”). U djelu Regnum Sclavorum (poznatom pod nazivom Ljetopis popa Dukljanina; smatra se dosta nepouzdanim) se opisuje krunidba jednog slavenskog kralja (koji se ne naziva Tomislav ni u latinskoj verziji, niti u tzv. hrvatskoj redakciji) krunom koju mu je poslao bizantski car na polju Dalmi. Prema pretpostavci Ivana Kukuljevića-Sakcinskog, krunidba kralja Tomislava je obavljena na Duvanjskom polju.

Napad Bugara i smrt Tomislava

Godine 927. bugarski car Simeon I. poslao je tada moćnu silu da pokori Hrvate. Međutim, ovaj napad je uspješno odbijen i Bugari su poraženi. Godine 928. Tomislav je misteriozno nestao i nakon nekog vremena proglašen mrtvim. Kao nasljednik kralja Tomislava, njegov mlađi brat Trpimir II stupio je na hrvatsko prijestolje 928. godine. 

Tomislav u popularnoj kulturi

Spomen-bazilika na tisućitu obljetnicu krunidbe kralja Tomislava na Duvanjskom polju.

Povijesna figura kralja Tomislava kao prvog hrvatskog kralja je vrlo popularna u Hrvatskoj i hrvatskim krajevima u BiH. U mnogim gradovima Hrvatske postoje trgovi i ulice s njegovim imenom, kao i spomenici, od kojih je najznačajniji onaj u Zagrebu i Livnu. Najveću čast Tomislav ipak dobija u nekadašnjem Duvnu, gradu koji zbog vjerovanja o lokaciji njegove (upitne) krunidbe, nosi njegovo ime: Tomislavgrad.

 

Ime „Tomislav“ također je popularno i u hrvatskoj dijaspori, čije ime nose brojni klubovi, lokali i udruge diljem Europe.

Datoteka:Estatua de Tomislav de Croacia, Zagreb, Croacia, 2014-04-20, DD 05.JPG
Spomenik kralju Tomislavu u Zagrebu

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime