Litra Super E 10 koštala je u srijedu u prosjeku 1,856 eura, – a cijene goriva i dalje rastu. Ali zašto su benzin i dizel tako skupi? I hoće li cijene opet pasti?

Svatko tko je trenutno ovisan o automobilu blizu je očaja. Cijene dizela i benzina rastu već dulje vrijeme – no od rata u Ukrajini cijene su zaista skočile u nebo. Može li se uzlazni trend uopće zaustaviti? Najvažnija pitanja i odgovori.

Zašto gorivo u ovom trenutku još poskupljuje?

Agresorski rat Rusije u Ukrajini dovodi do turbulencija na naftnim tržištima – a time i do rasta cijena goriva na benzinskim postajama. Glavni razlog je bojazan od mogućeg zaustavljanja isporuke kao posljedica rata. Stručnjaci smatraju da je moguće da bi velike ekonomije poput SAD-a mogle čak i potpuno zabraniti uvoz ruske nafte. Protusankcije Rusije, uključujući potpunu zabranu izvoza, također se smatraju mogućima. Rusija je jedan od najvećih proizvođača i izvoznika nafte u svijetu. Udio uvoza iz Rusije u uvozu sirove nafte u Njemačku iznosi oko 35 posto.

Zašto je cijena goriva već prije bila tako visoka?

Čak i prije početka rata cijene sirove nafte su naglo porasle. Razlog je, između ostalog, bila sve veća potražnja tijekom oporavka globalne ekonomije nakon pada pandemije korone. Od početka godine nafta je porasla za oko 45 posto. U četvrtak su dvije glavne klase nafte, Brent i West Texas Intermediate (WTI), obilježile najvišu razinu u mnogo godina. Barel (159 litara) sjevernomorskog Brenta koštala je i do 118,20 američkih dolara, dakle koliko i zadnji put 2013. godine. Barel američke sorte WTI trgovao se i do 114,99 dolara. Ovo je najviša razina od 2008.

Koje su trenutne cijene benzina i dizela?

Cijene benzina i dizela sada svakodnevno rastu na nove rekordne vrijednosti. Kako je ADAC objavio u četvrtak, cijena Super E10 u Njemačkoj porasla je u srijedu na prosječnih 1,856 eura – cijeli jedan cent više nego u ponedjeljak i 8,6 centi više nego prije tjedan dana. Dizel je poskupio na 1,799 eura – dva centa više nego u ponedjeljak i dobrih deset centi više nego prije tjedan dana.

Što se poduzima protiv poskupljenja goriva?

Industrijske zemlje trenutno pokušavaju zajedno zaustaviti rast cijena nafte. Međunarodna energetska agencija (IEA) – udruga velikih industrijaliziranih zemalja poput Njemačke – objavila je u utorak da će osloboditi 60 milijuna barela iz strateških rezervi sirove nafte svojih zemalja članica.

Što Njemačka konkretno radi?

Prema Federalnom ministarstvu ekonomije, Njemačka daje doprinos koji odgovara njemačkom udjelu od 5,4 posto u potrošnji nafte zemalja IEA. Na temelju ukupne količine od 60 milijuna barela, riječ je o 434.000 tona nafte, navodi se. To odgovara oko tri posto njemačkih rezervi nafte. Kako navode iz ministarstva, strateške rezerve nafte do sada su u Njemačkoj puštene tri puta. Razlozi tome bili su Zaljevski rat 1990./91., šteta uzrokovana uraganima Katrina i Rita 2005. u SAD-u i neuspjeh libijskog izvoza nafte 2011. godine.

Hoće li protumjere dovesti do nižih cijena goriva?

Ne još. Umjesto toga, cijene su nastavile rasti. To je vjerojatno i zbog relativno male količine: prije pandemije korone samo je u jednom danu diljem svijeta bilo traženo više od 90 milijuna barela nafte. Prema riječima stručnjaka Carstena Fritscha iz Commerzbanka, oslobođene rezerve IEA-e mogle bi nadoknaditi neuspjeh u opskrbi Rusije za samo dva tjedna.

U ovom trenutku, međutim, ne čini se da se svijet može osloniti na velike zemlje proizvođače kao što su Saudijska Arabija ili Ujedinjeni Arapski Emirati. Od prošlog ljeta naftna udruga Opec+, kojoj pripada i Rusija, postupno i umjereno povećava proizvodnju. U srijedu su zemlje proizvođači Opec+ odlučile zasad ostati vjerne svom opreznom kursu

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime