Stanovanje

U ovom dijelu nudimo vam informacije o sljedećim temama:

  • Traženje stana
  • Ugovor o najmu
  • Raskid ugovora
  • Prijava boravka
  • Telefon, TV, Internet
  • Struja i plin
  • Crkveni porez

S obzirom na to da je situacija u Austriji i Njemačkoj vrlo slična, isti članak će se odnositi na obje države uz naravno naglašene razlike.

TRAŽENJE STANA 

U vrijeme modernih medija traženje stana je postalo relativno jednostavno. Ne morate više danima čekati na nove oglase, nego se možete jednostavno poslužiti nekima od navedenih stranica, uz čiju pomoć možete tražiti nekretnine u cijeloj Njemačkoj:

Za stanove u Austriji posjetite slijedeće stranice:

Dobre stare novine predstavljaju i dalje dobru alternativu navedenim web stranicama, a možda najbolji način traženja stana je uz pomoć prijatelja i poznanika, ako takve mogućnosti imate.

Na navedenim internet stranicama cijena stanova je obično navedena kao “hladni najam” (Kaltmiete). Hladni najam podrazumijeva samo trošak korištenja prostora, dok je stvarna cijena koju ćete morati platiti vlasniku izražena u pojmu “topli najam” (Warmmiete). U tu cijenu spadaju također i režije (Betriebskosten ili Nebenkosten), npr. potrošnja vode, odvoz smeća itd. Ipak budite oprezni jer troškovi struje nisu uvijek navedeni u toplom najmu, nego se moraju plaćati posebno. Stoga, kada vidite oglas po jako niskoj cijeni, provjerite prije svega što je sve u toj cijeni navedeno. Ako to jasno ne piše, obavezno pitajte vlasnika prije nego što potpišete ugovor o najmu.

UGOVOR O NAJMU (MIETVERTRAG)

U ugovoru o najmu trebaju biti pismeno navedeni dogovori između vlasnika stana i vas, tj. sva prava ali i obaveze koje imate. Osim samog stana, u ogovoru moraju biti navedeni i ostali objekti na koje imate pravo korištenja (podrum, garaža, parking itd.). Uz vaše podatke i cijenu najma, ugovor sadrži i sve ostale točke koje vrijede kao obaveza i/ili pravo. Ugovor o najmu mora (po važećem zakonu) biti ovjeren od strane financijskog ureda (Finanzamt), u suprontom prijete novčane kazne, koje tada snosi vlasnik. No budite oprezni, jer i neovjereni ugovor ima određenu pravnu težinu, odnosno valjanost. Iznos ovjerenja je različit i ovisi između ostalog i o trajanju samog ugovora. U pravilu cijena ovjerenja (koju snosite vi) najčešće iznosi 1% od ukupne cijene koju ste dužni platiti za najam kroz tri godine (ako imate ugovor od tri godine), a to iznosi negdje od 200-400 €.

RASKID UGOVORA

Ugovor o najmu može biti raskinut kako od strane vlasnika tako od vas. Za oboje vrijede zakonom propisani rokovi. Kod standardnih ugovora na neograničeno vrijeme rok za raskid ugovora sa vaše strane iznosi tri mjeseca. Rok za raskid od strane vlasnika ovisi o trajanju ugovora. Ako ugovor traje do pet godina, rok za raskid iznosi 3 mjeseca, kod petogodišnjih ugovora taj rok iznosi 6 mjeseci dok za recimo osmogodišnji ugovor rok za raskid od strane vlasnika iznosi 9 mjeseci. Slični uvjeti vrijede i u Austriji.

Što to konkretno znači za vas?

Ako se želite iseliti iz stana u kojemu trenutno boravite, imate pravo na to bez navođenja ikakvih razloga, ali morate to najaviti tri mjeseca unaprijed. Ako se iselite prije roka, recimo nakon mjesec dana, dužni ste vlasniku platit zaostala dva mjeseca. Ipak, raskinuti ugovor odmah bez dodatnog plaćanja imate pravo, ukoliko se u stanu (ne vašom krivicom) pojave teški nedostaci, koje normalni boravak čine nesigurnim ili čak nemogućim. Također imate pravo na trenutni raskid ugovora ukoliko vlasnik povisi cijenu najma. I ne zaboravite jedno važno pravilo: Ako želite npr. u prosincu boraviti u drugom stanu (ili drugom gradu), dužni ste predati pismeni zahtjev za raskid ugovora vlasniku stana u jednom od prva tri radna dana u rujnu. Ako mu predate zahtjev za raskid ugovora sredinom rujna, u tom slučaju rujan se ne ubraja u ona tri mjeseca. U tom slučaju morati ćete platiti najam za listopad, studeni i prosinac. Ako predate zahtjev prva tri radna dana u rujnu, tada se rujan ubraja među ta tri mjeseca (rok za raskid), što znači da u prosincu nemate više nikakve obaveze prema vlasniku.

PRIJAVA BORAVKA

Kao i u svim državama, vaš boravak i u Njemačkoj i u Austriji ste zakonski dužni prijaviti. U nekim krajevima prijava je besplatna, dok ste negdje naplaćuju većinom sitniji iznosi (10-20 eura). Pritom ste dužni osobno otići u vašu lokalnu komunalnu instituciju (Meldebehörde ili Meldeamt) i priložiti sljedeće dokumente: osobnu iskaznicu ili putovnicu, popunjeni formular o prijavi boravka, ev. dokumente vaše djece koja će boraviti na istoj adresi, ev. ugovor o najmu i ev. bračni list. Mnogi gradovi nude svoje formulare na internetu, u kojima stoji detaljno koje dokumente morate priložiti. Upišite u google npr. “anmeldeformular berlin” i doći ćete na stranicu u kojoj vam se osim informacija također nude i potrebni formulari u PDF-formatu, koje možete po želji i digitalno popuniti.

TELEFON, TV -PRETPLATA, INTERNET, MOBITEL

Nemoguće je ukratko napisati kvalitetan pregled svih usluga koje razne mreže i ponuđači nude u oblasti telefoniranja, televizije i interneta. O ponudama se informirajte na internetu ili još bolje u trgovinama i uredima određenih ponuđača. Vrijedi samo napomenuti da budete oprezni kod potpisivanja ugovora i da vrlo jasno znate što sve u određenom paketu imate. Naime, prekoračenje određenih paketa ili korištenje onih nepredviđenih može skupo koštati. Činjenica da niste dobro razumijeli ugovor vas ne oslobađa odgovornosti. Za početak vašeg boravka preporučujemo u svakom slučaju jedan savjet: što manje ugovora, to bolje. Za mobilne mreže imate i više nego široku ponudu kartica i tarifa, koje koristite bez ikakvog ugovora i obaveza i ne morate strahovati od neočekivanih visokih računa. Osim toga, ako ste tek došli u Njemačku i potpisali ugovor od dvije godine (toliko najčešće ugovori traju), a vrlo brzo nakon dolaska zaključite da se ipak želite vratiti u Hrvatsku, svejedno ćete morati platiti cijele te dvije godine koje ste potpisali- a to nije malo novca. I ne nasjedajte na mobitele od nula eura. Sve vi to kroz ugovor platite. I razmislite da li vam je na početku vašeg boravka zaista potreban najnoviji i najskuplji mobitel…

Što se tiče TV-pretplate (Rundfunkgebühr), nju morate plaćati bez obzira imali TV u stanu ili ne. Ona se plaća paušalno po kućanstvu, a ne po osobi i iznosi 17,98 eura mjesečno. Ako vas je više prijavljeno u jednom stanu, te troškove možete naravno dijeliti. U Austriji, iznos TV-pretplate ovisi o saveznoj zemlji u kojoj boravite i kreće se između 20-25 eura mjesečno. Pravila su takva, no u praksi se zna dogoditi da i godinama boravite u svom stanu, a nikada vam nikakvo pismo ili uplatnica ne dođu.

STRUJA I PLIN

Kada useljavate u novi stan, jedna od najvažnijih stvari je prijava struje. Pritom pripazite na određene rokove do kada morate struju prijaviti. U Njemačkoj postoji zaista velik izbor različitih ponuđača i distributera električne energije, pa se isplati prelistati ponude jer se cijene itekako razlikuju. Jedna od stranica koja vam nudi brz pregled svih ponuda je www.toptarif.de. U Austriji sličnu uslugu nudi stranica www.durchblicker.at

Ako nakon nekog vremena želite promijeniti ponuđača, to možete učiniti brzo i jednostavno. Samo kontaktirajte novog distributera kojeg želite imati i obično oni preuzimaju birokratski posao za vas. I ne zaboravite: kada izlazite iz stana, obavezno morate odjaviti struju!

Potpuno iste stvari vrijede i za plin (ukoliko imate pristup mreži). Kod plina, odjavu često morate najaviti ranije. Za rokove se raspitajte kod vašeg distributera.

CRKVENI POREZ

Ukoliko ste član rimokatoličke ili protestantske Crkve, u obje države morate plaćati i crkveni porez (Kirchensteuer ili Krichenbeitrag). Napominjemo da se tu ne radi o dobrovoljnim donacijama, nego o porezu (!), kojeg ste zakonski dužni podmiriti, bez obzira na to koliko često idete u crkvu, jeste li aktivan vjernik ili ste katolik “samo na papiru”. Ako ste član katoličke crkve, morate plaćati crkveni porez. To vrijedi za svaku punoljetnu osobu! Izuzeti iz pravila su najčešće studenti ili nezaposleni, tj. ljudi bez ikakvih primanja. Visina poreza se obračunava indivudualno, kada vaš lokalni biskupski ured dobije od vas potrebne potvrde. Ako odbijete dostaviti tražene potvrde, biskupski ured će procijeniti vašu zaradu i na osnovu te procjene naplaćivati porez. Naplatu poreza Crkva izvršava preko porezne uprave, odnosno preko ministarstva financija. Stoga, dok god ste član Crkve, naplatu ovog poreza nije moguće izbjeći. U prosjeku, visina crkvenog poreza u Austriji iznosi 100-150 eura godišnje, ovisno o vašoj zaradi i nekim drugim parametrima poput bračnog statusa. U Njemačkoj on iznosi 8-9% visine vašeg poreza na dohodak i odbija se najčešće automatski, dok u Austriji dobijate uplatnicu na adresu.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime