Candida Performa - It's all about love, CC BY 2.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=10604319

Rizik od siromaštva ili siromaštvo u trećoj dobi nije samo problem zemalja nekadašnjeg istočnog bloka. Prema najnovijim istraživanjima agencije AFP, preko 2,4 milijuna umirovljenika u Njemačkoj prima manje od 1000 eura mjesečno iako imaju preko 40 godina radnog staža. To je u skupim velikim gradovima jedva dovoljno za život. U pravilu se tu radi o radnicima, čija su primanja tijekom radnog vijeka bila skromna a koji nisu uplaćivali dodatna mirovinska osiguranja.

Prema podacima koje je objavila vlada u Berlinu, čak je 814.000 umirovljenika s preko 45 godina radnog staža koji primaju manje od 1000 eura. Broj umirovljenika sa tako niskim primanjima se penje na 3,4 milijuna ako uračunamo one koje imaju do 35 godina radnog staža. Iz istog odgovora se može vidjeti da čak preko milijun umirovljenika s preko 40 godina staža prima jedva oko 800 eura, što je podatak koji itekako zabrinjava.

Na takve podatke reagirala je i njemačka politika. Tako je šef lijeve frakcije u Bundestagu Dietmar Bartsch snažno kritizirao njemačku mirovinsku politiku te je rekao kako nitko u Njemačkoj ne bi smio preživljavati starosne godine s manje od 1050 eura mjesečno. Činjenica da milijuni ljudi imaju tako niske mirovine je „gubitak povjerenja u njemački mirovinski sustav.“ – kazao je Bartsch.

Ni Njemačka, kao ni mnoge druge zemlje zapadne Europe nisu pošteđene kad su demografske promjene u pitanju. Mali broj rođene djece i sve veći broj umirovljenika nikako ne ide na ruku njemačkom mirovinskom sustavu. Tako ne iznenađuje činjenica da je mirovinski sustav, kakav je danas prisutan u mnogim zemljama, u potpunosti neodrživ. Unatoč svim uplaćivanjima sadašnjih radnika u sustav, ti prihodi nisu ni blizu dovoljni da se financira negdje oko 21 milijun mirovina, koliko njemačka država trenutno isplaćuje. Tu rupu od nekoliko milijardi eura svake godine krpa država iz proračuna.

Nažalost, taj deficit je svake godine sve veći te je prošle godine on dosegao vrtoglavih 98 milijardi eura. Za ovu godinu procjenjuje se da će prvi put taj deficit prijeći granicu od 100 milijardi, što je dovoljno velik razlog za sve češće zahtjeve za reformom mirovinskog sustava. Da je situacija ozbiljna, pokazuju ne samo navede cifre, nego i činjenica da se čak trećina njemačkih mirovina više ne može financirati iz regularnog mirovinskog fonda.

hrvatskadijaspora.com

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime