Najavljeno povlačenje dijela američkih vojnika iz Njemačke je za američkog predsjednika kažnjavanje Berlina zbog navodnog neispunjenja obaveza. Koliko je to vojno (be)smisleno, piše Deutsche Welle.

Najava povlačenja dijela američkih vojnih snaga iz Njemačke ne dolazi iznenada. Već unazad godinu dana prijete bivÅ¡i američki veleposlanik u Njemačkoj Richard Grenell i njegov Å¡ef Donald Trump da će “kazniti” Njemačku jer ne izdvaja dovoljno novca za obranu. Njemačka vlada je o tome obavijeÅ¡tena na dan objavljivanja odluke, u ponedjeljak (15.6.). Drugi NATO-saveznici uopće nisu službeno obavijeÅ¡teni.

Tri minute, koliko je američki predsjednik na konferenciji za novinare posvetio toj temi, ostavljaju mnoga pitanja otvorenima. Tu su neki odgovori.

Koliko vojnika će SAD povući iz Njemačke?

Predsjednik Trump je rekao da je sada u zemlji stacionirano 52.000 američkih vojnika i da će on taj broj “prepoloviti na 25.000”. No trenutno u Njemačkoj ima 34.500 vojnika SAD-a i oko 17.000 civila koji rade za vojsku. Ukoliko se ostane pri broju od 25.000, onda to znači povlačenje 9.500 vojnika. Stvaran broj Amerikanaca u zemlji meÄ‘utim ionako stalno varira – neki novi dolaze, drugi odlaze, u zemlji se održavaju manevri.

Koje američke trupe su u Njemačkoj stacionirane?

Američka vojska ima u zemlji veliku zračnu bazu u Ramsteinu. Ona služi prije svega kao baza za akcije na Srednjem istoku, u Afganistanu, Iraku i u Africi. U Landstuhlu se nalazi velika vojna bolnica. U Wiesbadenu i Stuttgartu su komandne centrale za akcije u Africi i Europi. U Grafenwöhru je najveće vojno vježbaliÅ¡te NATO-a. U Rheindahlemu je stacionirana jedna eskadrila borbenih lovaca F-16 Kampfflugzeuge. Te snage su dio NATO-ove obrambene strukture u Europi. Većih borbenih snaga za obranu Njemačke u zemlji ni nema – za razliku od tvrdnji američkog predsjednika. Ove sadaÅ¡nje baze premjestiti negdje drugdje je po ocjeni američkih vojnih stručnjaka doduÅ¡e moguće, ali bi to bilo vrlo skupo. Vojno i strateÅ¡ki njihovo slabljene nema smisla.

Zašto Amerikanci povlače vojnike?

Donald Trump označava Njemačku kao “delinquent”, Å¡to se može prevesti kao zločinačku ili onu koja ne izvrÅ¡ava svoje obaveze. On ne skriva da se radi o političkoj kaznenoj akciji. “Mi ćemo reducirati na 25.000, a onda vidjeti kakva je reakcija”, rekao je Trump u ponedjeljak. Po njegovom miÅ¡ljenju Njemačka svojim izvoznim suficitom i kupovinom ruskog plina već desetljećima vara Sjedinjene Države. Očigledno bi Berlin ovim povlačenjem vojnika trebao biti prisiljen promijeniti svoju trgovinsku politiku naspram SAD-a.

Tko plaća te vojnike?

U NATO-u vlada načelo da svaka zemlja sama plaća troÅ¡kove stacioniranja svojih vojnika bilo gdje. TroÅ¡kovi osoblja svih američkih snaga u Europi su 2019. godine iznosili 30 milijardi dolara. To je malo manje od pet posto svih izdataka Pentagona. Tvrdnja Trumpa da Njemačka SAD-u duguje milijarde za stacioniranje vojnika dakle nije točna. Svatko plaća za sebe – recimo Njemačka snosi troÅ¡kove boravka svojih vojnika u Afganistanu. Oni se ne plaćaju ni iz kakve NATO-blagajne.

Imaju li zemlje članice dugove kod NATO-a?

Tvrdnja predsjednika Trumpa da su Njemačka i druge zemlje članice Saveza godinama varale NATO i da mu duguju milijarde nije točna. Svaka zemlja ima sama svoja budžetska izdvajanja za obranu. NATO nije nikakav klub u kojem članice plaćaju članarinu. Sam savez ima relativno skroman zajednički budžet od oko 2,1 milijarde eura godiÅ¡nje za troÅ¡kove Glavnog stožera i infrastrukturu. Od sljedeće godine Njemačka za to izdvaja jednako kao i SAD – po 16 posto. Ostatak se po ključu dijeli izmeÄ‘u drugih 27 zemalja članica.

Što je s ciljem da se za obranu izdvaja dva posto državnog proizvoda?

2014., dakle prije dolaska Trumpa na vlast, je dogovoreno da zemlje članice NATO-a do 2024. svoje izdatke za obranu podignu na razinu dva posto ukupnog nacionalnog proizvoda. Njemačka će taj cilj ostvariti najranije 2031. Trenutno je to postiglo osam članica NATO-a. Utoliko je Trumpov prigovor točan. No kada se pogledaju ukupni izdaci za obranu, Njemačka je na drugom mjestu u NATO-u – iza SAD-a. No to nisu nikakvi “dugovi”. O novcu se unutar NATO-a vode sporovi viÅ¡e-manje od osnivanja Saveza.

Tko što obračunava i uračunava?

Usporedbe izdataka za obranu meÄ‘u pojedinim zemljama Saveza je teÅ¡ko izvesti jer svatko plaća neÅ¡to drugo unutar svog budžeta za obranu. I to ne mora nužno imati veze s vojnom spremnošću NATO-a. Grčka i Turska imaju velike izdatke jer se vojno meÄ‘usobno drže u Å¡ahu. Francuska preko budžeta obrane plaća i svoje vatrogasce. U Njemačkoj su tu uključene mirovine bivÅ¡ih zaposlenika Bundeswehra – i vojnih i civilnih.

SAD za vojsku izdvaja 3,42 posto nacionalnog dohotka, ali samo polovica toga je namijenjena trupama stacioniranima Å¡irom svijeta – pa dakle i NATO-troÅ¡kovima u užem smislu. To onda iznosi oko 1,7 posto nacionalnog dohotka. A to nisu dva posto.

Deutsche Welle / hrvatskadijaspora.com

 

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime