Foto: Pixel

ZAPOŠLJAVANJE se nekad smatralo dovoljnim za uspješnu integraciju stranaca u društvo, ali Njemačka napušta takva razmišljanja.

Nakon gotovo tri godine planiranja i rasprave, njemačka kancelarka Angela Merkel, zajedno sa saveznim i građanskim liderima, najavila je 100 mjera u sklopu Nacionalnog akcijskog plana za integraciju. Predviđa se uvođenje „integracijskih skauta“, svojevrsnog sustava kolegijalne potpore za pridošlice. Ideja je da njemački novaci budu mentorima stranim novacima kako nitko ne bi bio izgubljen u sustavu, piše Deutsche Welle.

„Stvarna socijalna kohezija zahtijeva više od odbacivanja mržnje i nasilja. Ona zahtijeva toleranciju i otvorenost“, rekla je Merkel, koja je u utorak nazočila posljednjem integracijskom summitu prije nego što će na jesenskim izborima završiti njen mandat.
Napominjući kako se koncept integracije promijenio tijekom njezina mandata, Merkel je rekla: „Naučili smo da integracija ne utječe samo na neke skupine ljudi, ona utječe na društvo u cjelini“.

Summit kojem je predsjedala integracijska ministrica Annette Widmann-Mauz, okupio je oko 120 predstavnika središnje države, lokalnih vlasti i organizacijska civilnog društva. Tijekom konferencije za novinare nakon summita, Widmann-Mauz naglasila je važnost, posebno tijekom pandemije, što bržeg pronalaženja učinkovite strategije kako bi se osigurala uloga Njemačke kao „ekonomski snažne, moderne imigracijske zemlje za budućnost“.

„U prošlih smo nekoliko godina postigli puno, a sada moramo učiniti sve što je u našoj moći kako pandemija koronavirusa ne bi poremetila ta postignuća“, rekla je Widmann-Mauz.

Nacionalni akcijski plan pokrenut je 2018. godine i ima za cilj stvaranje integracijske mape za razdoblje nakon 2020. godine.

Projekt je značajan pothvat za oko 300 partnera, koji predstavljaju države, gradove i oko 75 migrantskih organizacija.

U osnovi se plan od 100 točaka iznosi u pet kategorija, od predintegracijskih mjera poput određivanja očekivanja prije nego se osoba doseli u Njemačku, do jačanja socijalne kohezije kroz obrazovanje i društvene aktivnosti. Diskriminacija je bila jedna od glavnih tema razgovora u utorak. Merkel i ostali govornici na konferenciji za novinare nakon summita naglasili su da rasno motivirani teroristički napadi, poput smrtonosne pucnjave u Hanauu 2020. godine ili ubojstava koje je provodilo Nacionalsocijalističko podzemlje (NSU), predstavljaju ogroman korak unazad u stvaranju sigurnog i inkluzivnog okruženja u Njemačkoj.

Osim na prevenciju nasilja, akcijski plan poziva i na širenje napora protiv diskriminacije, kao što su savjetovališta koja mogu pomoći ljudima koji su izloženi govoru mržnje ili zbog svoje etničke pripadnosti ili vjere nisu mogli dobiti posao. U izvještaju objavljenom uoči summita traži se i jedinstveno dokumentiranje ovakvih slučajeva kako bi se bolje razumjelo kako dolazi do diskriminacije.

Integracija je bila žarište mnogih žestokih rasprava u Njemačkoj posljednjih godina, koje je dobrim dijelom pokrenuo povijesni priljev izbjeglica između 2015. i 2019. godine. Tijekom tog razdoblja, Njemačka je primila više od 1.8 milijuna zahtjeva za azilom ili otprilike 75 posto svih zahtjeva za azilom podnesenih u posljednjih desetak godina. Rasprave oko toga kako se nositi s tako velikom izbjegličkom populacijom, ponajprije iz Sirije, Afganistana i dijelova Afrike, ubrzo su se usredotočile na zabrinutosti oko integracije.

Zapravo, zabrinutost zbog integracije ponovno je otvorila pitanja o integraciji imigrantskih skupina koje već dugo postoje u Njemačkoj, posebno turskih imigranata i njihovih potomaka koji čine najveću manjinu u zemlji. Unatoč poboljšanju obrazovanja, ova je skupina 2017. godine i dalje imala tri puta veću vjerojatnost da će imati problema sa zapošljavanjem ili da će se oslanjati na državne potpore od Nijemaca bez turskih korijena, pokazuje studija OECD-a.

To je pokrenulo široku raspravu koju su vodile imigracijske organizacije i imigranti druge i treće generacije, koji su zakonodavce pozvali da uče iz prošlih neuspjeha integracije i promiču mjere izvan satova stranih jezika i zapošljavanja.

Otprilike 25 posto njemačke populacije stranog je podrijetla. Zajedno s činjenicom da je Njemačka na drugom mjestu nakon SAD-a među zemljama OECD-a prema imigracijskim brojkama, to ukazuje na još jedan aspekt integracije, a to je da integracija nadilazi izbjeglice. Zahvaljujući snažnom gospodarstvu, Njemačka je zabilježila porast treće skupine, odnosno kvalificiranih radnika, koji potječu iz cijelog niza zemalja. Zemlje članice EU zabilježile su najveći porast u posljednjih nekoliko godina. U 2018. godini oni su činili 60% svih useljenika koji su došli u Njemačku i to ponajprije iz susjednih zemalja EU. Njemački sustav visokog obrazovanja također je magnet za strane studente, kojih je prije pandemije na njemačkim sveučilištima bilo 400.000.

U razgovoru s novinarima u utorak, Gonca Türkeli-Dehnert, koja vodi integracijsku zakladu Deutschlandstiftung Integration, rekla je da su mnogi mladi ljudi koji dolaze u Njemačku vrlo talentirani i često govore dva jezika kao izvorni govornici, te još najmanje dva strana jezika.

„Oni ne moraju ostati u Njemačkoj i neće ostati ako ne prepoznamo ono što oni nude“, zaključila je Gonca Türkeli-Dehnert.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime