Foto: Richard Bartz

Zanimanje Hrvata za Njemačku, unatoč problemima sa koronom, i dalje ne jenjava. Ono što je novo je strah od postkoronske krize, koja bi mogla značajno pogoditi i hrvatsku dijasporu. Stoga smo se pozabavili istraživanjem instituta Prognos, koji se bavio prije svega prognozama razvoja određenih njemačkih gradova, okruga i pokrajina. Uz brojne poteškoće postoje ipak i dobre vijesti, a svoju šansu za razvoj u 20-im godinama ovog stoljeća mogla bi dobiti i istočna Njemačka.

Nedavno otvorena zračna luka BER u Berlinu i proizvođač automobila Tesla potiču rast u regijama istočne Njemačke. Stručnjaci iz instituta Prognos vide poteškoće u područjima u kojima se korona i strukturni problemi podudaraju. Još je veći problem na istoku, međutim, nedostatak kvalificiranih radnika – za sve sektore.

Zračna luka BER – Berlin Brandeburg

Prema studiji, područja Berlina i Münchena, kao i nekoliko sveučilišnih gradova, imaju najbolje izglede za rast nakon korona krize. Zanimljiv podatak je svakako i taj da pet od deset dobitnika rasta do 2030. godine dolazi iz istočne Njemačke, prema dugoročnoj prognozi istraživačkog instituta Prognos. U prvih deset na istoku ulaze četvrt Dahme-Spreewald s novom zračnom lukom BER, četvrt Oder-Spree s budućom tvornicom američkog proizvođača električnih automobila Tesla i sveučilišni gradovi Leipzig i Rostock. Pokrajina Hessen s Darmstadtom je također našla svoje mjesto na listi.

Model Tesline tvornice u Berlinu – trenutno u izgradnji

U Bavarskoj se predviđa da će okruzi oko Münchena Dachau, Ebersberg i Erding, kao i sveučilišni grad Regensburg, imati najbolje izglede za rast. Studija predviđa gospodarski rast i razvoj zaposlenosti u 401 njemačkom okrugu i urbanom okrugu. Prema tome, ekonomski učinkovite regije ponovno će brže rasti nakon krize. To se odnosi na metropole poput Berlina, Münchena, Hamburga i Kölna, ali i na Jenu, Kassel, Darmstadt, Augsburg, Essen i Münster.

Prema informacijama, međutim, krugovi u kojima se preklapaju korona kriza i strukturni problemi: stare industrije, niski prihodi, starenje stanovništva i opadanje broja stanovništva imaju poteškoća. Prema Prognosu, šok zbog korona krize ekonomski je oslabio sve regije. Mnogi bi se vratili na put rasta – ali ne nužno na staru razinu. Prema istraživačima, kriza je posebno pogodila krugove u kojima dominiraju sektori poput ugostiteljstva, putovanja, zrakoplovstva i automobilske industrije. To se primjerice odnosi na automobilske gradove Wolfsburg, Ingolstadt, Dingolfing i Schweinfurt.

Šef Prognosa Christian Böllhoff očekuje da Njemačka neće tako skoro postići gospodarske performanse predkoronske godine 2019. U njaboljem slučaju dostizanje prošlogodišnje razine očekuje se tek 2023.

Osim toga, kronični nedostatak radne snage sve više usporava rast. „U drugoj polovici sljedećeg desetljeća doživjet ćemo ono što smo svi vidjeli kako dolazi tijekom 20 godina, ali neki to nikada nisu htjeli priznati: demografske promjene utječu na tržište rada“, rekao je Böllhoff za „Handelsblatt“. Ukupno će se broj radnika u Njemačkoj smanjiti za sedam posto između 2019. i 2030. godine, navodi Prognos.

hrvatskadijaspora.com

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime