Poznato nam je da nas Hrvata nema gdje nema. Imamo svoje zajednice na gotovo svakom naseljenom kontinentu. Od daleke Australije do gotovo susjedne Njemačke.

Danas ćemo se više pozabaviti hrvatskom manjinom u Republici Bugarskoj. Hrvati su u Bugarsku počeli dolaziti već u 18. stoljeću kada se spominju u Čumenu, Sofiji i Plovdivu, a najviše ih je došlo iz Janjeva početkom 20. stoljeća.

Prema raspoloživim informacijama u Bugarskoj živi oko 300 obitelji hrvatskog podrijetla. Međutim, prema nekim informacijama broj Hrvata i njihovih potomaka u Bugarskoj kreće se od nekoliko stotina do nekoliko tisuća, a radi se o različitim definicijama pripadnika hrvatskoj etničkoj zajednici.

Hrvati u Bugarskoj nemaju priznat status nacionalne manjine, budući da Bugarska zastupa ustavni princip jedinstvene nacije i ne priznaje svojim građanima nikakvo drugo etničko određivanje.

U bugarskom Parlamentu djeluje Skupina bugarsko-hrvatskog prijateljstva.

Na temelju Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o osnivanju i imenovanju članova Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske čija je konstituirajuća sjednica održana u prosincu 2017. godine, a predstavnica hrvatske manjine iz Bugarske u ovom 2. sazivu Savjeta je Hristina Jankova.

U Bugarskoj su Hrvati relativno slabo organizirani, u Sofiji djeluje hrvatska udruga „Kulturno-prosvjetno društvo Hrvata u Bugarskoj“ te udruga „Građansko društvo Hrvata u Bugarskoj“. Nekoliko godina djeluje i „Udruga bugarsko-hrvatskog prijateljstva biskup Josip Juraj Strossmayer“ koja radi na promicanju prijateljskih veza hrvatskog i bugarskog naroda.

U Republici Bugarskoj u dvije škole postoji nastava hrvatskog jezika i to u Osnovnoj i srednjoj školi „Marin Drinov“ u sofijskoj općini Ilinden te u Osnovnoj školi sofijske općine Nadežda, tako da je sveukupno šest razreda u kojima se uči hrvatski jezik kao drugi moderni europski jezik. Na sofijskom Sveučilištu “Kliment Ohridski” djeluje Katedra za južnoslavenske jezike kao središte za izučavanje hrvatskog jezika.

Svoj značajan trag u Sofiji su ostavili hrvatski karmelićani.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime