Postoje mnoge teorije o podrijetlu i postanku Hrvata, od slavenske, gotske, iranske pa do autohtone. Svakako je najzanimljivija iranska teorija.

Pronalazak   Tanajskih  ploča na ušću rijeke Done u današnjem Azovu bio je prvi povod za razmišljanje  o iranskom podrijetlu Hrvata. Glavni razlog bilo je  zapisano ime Horoathos na pločama. Drugi povod je sličnost  hrvatskih imena s pokrajinom Harahvatijom, koja se nalazi  u današnjem Afganistanu. Još jedna sličnost između Hrvata i Iranaca  je ta da su stari Hrvati opisivali strane svijeta bojama, a po iranskom načinu. Bijela boja označavala je zapad, crvena jug, zelena istok, a crna sjever.

Iranska teorije o podrijetlu Hrvata počela se razvijati početkom 20. stoljeća, dok je svoju popularnost doživjela tek nakon osamostaljenja Hrvatske. Prema njoj Hrvati su bili iransko pleme koje je zahvaćeno seobama krenulo prema Europi. Usput je to pleme slavenizirano. Zadržalo je samo svoje ime i neke dijelove tradicije poput narodnih pjesama i vjerovanja.

Kada je riječ o gradu Tanaisu bitno je znati da je to bio grad koji je predstavljao  razdjelnicu između Europe i Azije u antičkom vremenu.  Grad koji je bio grčko naselje. U 2. i 3. stoljeću  Tanais je  činilo domaće (iransko) i strano (grčko) stanovništvo. Samim time postojale su i 2 uprave iranska i grčka.

220. godine u Tanaisu spominje se i ime Horoathos. Uzmemo li u obzir činjenicu da je Tanais bio pod grčkom upravom, onda nam je poznato da je ime Horoathos grčko. Ono što je tipično za grčki jezik je nastavak –os. Ako se odbaci taj nastavak dobijemo hrvatsko ime u svom čistom obliku.

Zagovornici ove teorije  navode kako je i sam kralj Darije  među zemljama kojima je vladao navodio i zemlju Harahvatiš. To nas navodi na trag  da su možda i Hrvati bili uključeni u brojna iranska plemena koja su živjela na području Dona.

Ploče iz Tanaisa predstavljaju najstariji pisani trag koji se može povezati s hrvatskim imenom. Iako postoje  zapisi, oni za sada  ne daju nikakve konkretne dokaze u dokazivanju etnogeneze Hrvata.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime