Surova realnost s kojom se suočavamo mi koji živimo na prostoru današnje BiH ili Hrvatske (nedostatak posla, nepotizam, loš ili nepostojeći zdravstveni sustav, male plaće nedovoljne za život i na kraju mizerne mirovine) razasula nas je svuda po svijetu. Nema gdje nas nema od najsjevernijih pa do najjužnijih dijelova zemlje, od najistočnijih do najzapadnijih. Zanimljivo je znati na kojim sve  kontinentima i u kojim državama žive naši ljudi.  Ovoga tjedna donosimo vam članak o Hrvatima u dalekome Novome Zelandu.

 

Kako pokazuju podatci Ministarstva vanjskih poslova i trgovine Novog Zelanda, na Novom Zelandu živi preko 100.000 Hrvata i njihovih potomaka. Od toga broja samo 2 500 njih ima i hrvatsko državljanstvo. U manjini su i oni koji govore hrvatski jezik. Osnovni izvor zarade za većinu doseljenika pa tako i Hrvate koji su na Novi Zeland dolazili u prvoj polovici 19.stoljeća bili su poslovi kopanja kauri-gume.

 

Nakon Iraca smatra se da su Hrvati  brojčano najveća naseljenička skupina. Većinom  su porijeklom iz Dalmacije  (Makarske, otoka Korčule, Hvara i Brača).  Uglavnom je to bila ekonomska migracija. Veliki se dio naših ljudi, kao i u ostalim dijelovima svijeta dobro snašao. Najpoznatija javna osoba porijeklom Hrvat je bio Sir James Belich – dugogodišnji gradonačelnik glavnog grada Novog Zelanda Wellingtona.

File:Lambton Harbour, Wellington (cropped).jpg
Wellington – metropola i glavni grad Novog Zelanda 

Područje na kojem su se Hrvati  istaknuli je bilo ribarstvo. Što ne čudi s obzirom da su dolazili iz Dalmacije. Na početku su imali 16 ribarskih brodova, radili su i razvijali ribarstvo toliko da su i danas značajni u ribarskoj industriji.

Velik uspjeh  postigli su i kao voćari i vinogradari. Poznato središte hrvatskih vinogradara je Henderson kraj Aucklanda.

U zadnjem desetljeću  na Novi Zeland se doselilo  nekih 10-ak tisuća ljudi iz Hrvatske. Ti ljudi su visoko obrazovani mladi ljudi koji vrlo dobro poznaju engleski kao govorni jezik tog područja. Najčešće struke  u tom valu iseljavanja su: ekonomska, pravna, informatička, stomatološka i liječnička. Dolaze iz svih krajeva Lijepe naše.  Podatci također pokazuju da je uglavnom riječ o mlađim bračnim parovima s jednim ili pak dvoje djece  školske uzrasti. Većina se snašla, dio je otišao u Australiju, dok se manji dio vratio u Hrvatsku. 2008. godine obilježeno je 150 godina od dolaska prvih Hrvata koji su bili ekonomski emigranti i dolazili su uglavnom iz Dalmacije zbog siromaštva.

Kada je riječ o statusu Hrvata na Novom Zelandu, oni su većinom novozelandski državljani, imaju ista prava i obaveze  kao ostali državljani Novoga Zelanda.  Za razliku od europskih država koje poznaju pojam „nacionalne manjine“ ili „radnici na privremenom radu“ Novi Zeland ne poznaje ovaj pojam. U Australiju mogu ući bez vize nakon tri godine boravka u Novom  Zelandu. Zato je mnogima Novi Zeland samo usputna stanica na putu do Australije.

Glavni promicatelji  hrvatske kulture i identiteta pored katoličkih misija  danas su i udruge i organizacije hrvatskih doseljenika.

 

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime