Ponekad se znamo iznenaditi koliko Hrvata ima u nekim njemačkim, austrijskim ili australskim gradovima. Znamo pouzdano za neke ulice Melbourna u kojima gotovo pa isključivo žive Hrvati, no mnogima je nepoznat podatak da postoji grad u Čileu u kojemu Hrvati ne čine samo jedan solidan dio stanovništva nego čak većinu! I to nije neki mali gradić, nego grad od preko 100 000 stanovnika. 
To je Punta Arenas, najjužniji grad na svijetu! Nema dalje, ali doslovno! Kada biste od Punta Arenasa krenuli južno, dočekala bi vas Antarktika…
Gray Location Map of Punta Arenas (Is.)

Potpuno nestvarno djeluje činjenica da u tako velikom gradu praktički na kraju svijeta Hrvati mogu biti većina, naročito za one koji ne poznaju hrvatsku dijasporu i njena kretanja.
Međutim, kada se malo bolje upoznate sa tematikom, ova činjenica prestaje da bude toliko čudna!
Naime, krajem 19. stoljeća, Hrvati iz primorskih krajeva su počeli masovno da emigriraju ‚preko oceana‘ u potrazi za boljim životom, između ostalog i zbog toga jer su vlasti Austrougarske monarhije baš u to vrijeme sklopili sporazum sa Talijanima kojim su direktno ugrozili jednu od glavnih djelatnosti Hrvata sa primorja – vinogradarstvo. Naime, bilo je dogovoreno da se kroz porezne mjere olakša uvoz vina iz Italije, čime se Hrvatima više nije isplatilo da isto proizvode.
Tako su Hrvati, ali i Španjolci krajem 19. stoljeća naselili ovaj grad, te danas tu ’na kraju svijeta‘ čak 50% stanovništva ima hrvatsko porijeklo!Naselje je isprva bilo kažnjenička kolonija i garnizon za discipliniranje problematičnog vojnog osoblja. Godine 1877. došlo je do velike pobune od strane kažnjenika i tada je veliki dio mjesta uništen. Lokalno gospodarstvo se ispočetka temeljilo na trgovini tuljanovim kožama, ugljenom, guanom, i ispiranjem zlata. Gospodarstvo je osobito zaživjelo u posljednjoj četvrtini 19. stoljeća, kada je počeo uvoz prvih ovaca s Falklandskih otoka. Između 1890. i 1940., regija Magallanes postala je najveći uzgajivač ovaca na svijetu, čitavu tu proizvodnju nadzirala je gotovo isključivo jedna tvrtka – Sociedad Explotadora de Tierra del Fuego. Ona je imala pod sobom preko 10,000 km2 zemlje u južnom Čileu i Argentini. Sjedište tvrtke i njenih vlasnika bio je grad Punta Arenas.

Punta Arenas Frühling Meer - Kostenloses Foto auf Pixabay

Već prije, luka Punta Arenasa je bila nezaobilazna točka za sve brodove koji su plovili između Atlantskog i Tihog oceana, naročito prije izgradnje Panamskog kanala. Promet se osobito povećao za vrijeme kalifornijske zlatne groznice. Nagli gospodarski razvoj ovoga kraja privukao je brojne nove stanovnike. Osim Čileanaca sa otočja Chiloé, tu su bili i brojni stranci; Irci, Španjolci, Portugalci i posebice Hrvati, osobito sa srednjodalmatinskih otoka. Ovi novi stanovnici Punta Arenasa donijeli su i novi stil gradnje: sjevernoeuropsku arhitekturu, neuobičajenu za ostali dio Čilea. Hrvatski utjecaj na Punta Arenasu vidljiv je po nazivima trgovina i zgrada.

File:Punta Arenas, 26.jpg - Wikimedia Commons

Dok je prva generacija Hrvata obično prihvaćala na sebe teže poslove tipične za taj kraj, u slijedećim generacijama probila su se neka hrvatska imena u sam vrh čileanskog i južnoameričkog društva. Od Hrvata rođenih u Punta Arenasu možemo izdvojiti slijedeća imena:

  • Sergio Laušić Glasinović, povjesničar i esejist
  • Yasna Vukasovic, Miss Čilea
  • Alejandro Goic Karmelic, rancaguski biskup, predsjednik čilske biskupske konferencije
  • Mateo Martinic, povjesničar
  • Branko Lukšić, povratnik u Hrvatsku, legenda hrvatskog planinarstva
  • Davor Gjuranovic, novinar

Punta Arenas je najjužniji ‚veći‘ grad jer ima više od 100.000 stanovnika. ‚Pravi‘ najjužniji grad je Ushuaia u Argentini, ali zbog manjeg broja stanovnika često se navodi da je to Punta Arenas. Sve ovo samo potrvđuje onu tezu da je gotovo nemoguće pronaći dio svijeta u kojemu ne žive Hrvati…

Mirko Kapulica / geokutak / hrvatskadijaspora

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime