Foto: Michael Gäbler, CC BY-SA 3.0

Potrošači moraju plaćati znatno više za hranu – a to bi mogao biti tek početak.

Proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda u siječnju su porasle za 21 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, izvijestio je Federalni zavod za statistiku. Potrošači moraju plaćati znatno više za hranu – a to bi mogao biti tek početak. proizvoda porasle su za gotovo 24 posto više od proizvoda životinjskog podrijetla, koje su porasle za oko 19 posto, a krumpir je, prema izračunima statističara, u godinu dana poskupio za dvije trećine. Niska berba i niske cijene u 2021. vidljive su kada se usporedi siječanj 2022. sa siječnjem 2021. godine. Naglo je porasla i cijena uljane repice, uz plus od 60 posto. Uljana repica se također može koristiti kao gorivo u nekim motorima, što, s obzirom na ekstremno povećanje cijena nafte, očito povećava potražnju.

Rat u Ukrajini nedavno je izazvao daljnji rast cijena žitarica. Prema riječima stručnjaka za poljoprivredu Verene Laquai s državnog instituta Thünen, postoje procjene da se zbog posljedica rata iz Rusije izvozi tri milijuna tona pšenice manje, a četiri milijuna tona manje pšenice iz Ukrajine. Kod povrća je zabilježen pad cijena od pet posto, dok je kod proizvoda životinjskog podrijetla cijena mlijeka porasla za 26 posto. Goveda su poskupjela za dobrih 30 posto, a svinje za 3,7 posto. U slučaju potonjeg primjetna je nešto veća potražnja u ugostiteljstvu, navodi se.

Hrana postaje skuplja od prosjeka. Više proizvođačke cijene već dijelom dosežu potrošače. Savezni ured za statistiku objavio je detalje o stopi inflacije u veljači koja je u Njemačkoj iznosila 5,1 posto. Cijene hrane porasle su za 5,3 posto u odnosu na veljaču 2021. Svježe povrće koštalo je 11,0 posto više, mliječni proizvodi i maslac 6,7 posto. Unatoč već naglom porastu cijena, potrošači se očito moraju pripremiti na daljnje poskupljenje kao rezultat rata u Ukrajini: „Pretpostavljamo da će ovaj rat uzrokovati još veći rast cijena“, rekao je predsjednik njemačkog saveza poljoprivrednika, Joachim Rukwied, iz „Augsburškog generala“. Kod gnojiva su, primjerice, prva uska grla u opskrbi, cijene su vrlo visoke i vjerojatno će nastaviti rasti.

Rat u Ukrajini vjerojatno će imati zamjetne posljedice, osobito u arapskom svijetu te u nekim zemljama Azije i Afrike. Egipat, Tunis, Maroko i Bangladeš uvoze velike dijelove pšenice iz Rusije i Ukrajine. Ministri poljoprivrede sedam velikih industrijskih zemalja (G7) stoga danas raspravljaju o učincima ukrajinskog rata na globalnu sigurnost hrane. Na videokonferenciji održanoj u sklopu njemačkog predsjedanja G7, ministar poljoprivrede Cem Özdemir također želi sa svojim kolegama razgovarati o tome kako se globalna tržišta mogu održati otvorenim i stabilizirati. Važno je raditi zajedno kako bi se osiguralo da „besmisleni rat ne poremeti još dodatno opskrbu hrane u svijetu“, unaprijed je objasnio zeleni političar.

U konzultacijama će sudjelovati i ukrajinski ministar Roman Leschenko i međunarodne organizacije, a kratkoročno, moguće nedostatke u opskrbi mogli bi pokriti veliki izvoznici, kaže Laquai. Dugoročno, to će rezultirati povećanjem proizvodnje u svim dijelovima svijeta. “Posebno su Australija i Argentina imale vrlo dobru žetvu i stoga mogu više izvoziti”, kaže stručnjak.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime