Milijuni su iselili na Zapad, piše Berliner Zeitung. FAZ ocjenjuje da će jugoistočna Europa „iskrvariti“ zbog iseljavanja. Ovo su izvodi pisanja njemačkog tiska na ovu temu.

„Brojni žitelji jugoistočne Europe odlaze u zemlje kao Å¡to su Njemačka, Italija i Å panjolska. Plaće u njihovim domovinama se povećavaju, ali samo neznatno. Cijela jugoistočna Europa je pogoÄ‘ena. Poduzetnici, stručnjaci i političari od BudimpeÅ¡te do Atene su zabrinuti. Mladi, dobro obrazovani ljudi koji su upravo atraktivni za tržiÅ¡te rada iseljavaju. Stručnjaci nedostaju na svakom uglu”, piÅ¡e Berliner Zeitung.

Iz Bosne i Hercegovine masovno odlaze ne samo pojedinci, nego čitave obitelji. Ni stručnjaci nisu optimisti kad se radi o poboljšanju gospodarskog stanja. A u politici vide još goru situaciju.

ViÅ¡e od dva milijuna Rumunja, prema procjenama vlade u BukureÅ¡tu, živi u inozemstvu, većina u Å panjolskoj i Italiji. Egzodus u susjedstvu je bio sličan: viÅ¡e od 700.000 Bugara je prema službenim navodima iselilo u inozemstvo u okviru EU-a. Iz Hrvatske je, prema podacima Studije Nacionalne banke iz Zagreba samo od 2013. do 2016. godine ukupno 230.000 graÄ‘ana iselilo u druge zemlje EU-a. Riječ je o dva posto stanovniÅ¡tva u godini dana. Srbiju je, prema navodima vlade, napustilo 640.000 ljudi. Grčku je, nakon teÅ¡ke financijske krize 2010. godine, prema procjenama napustilo najmanje 400.000 ljudi, najvećim dijelom mladih”, navodi dalje Berliner Zeitung.

Njemačka rješava svoje demografske probleme

List piÅ¡e kako se čini da politika za Zapadu potiče iseljavanje: „ Na vrlo siromaÅ¡nom Kosovu je nedavno ministar zdravstva Njemačke Jens Spahn posjetio jednu Å¡kolu u kojoj se obrazuju njegovatelji za odlazak u Njemačku. Ova njemačka Å¡kola, koju smatraju pozitivnim primjerom, slovi kao braindrain lokomotiva. Do 30 učenika, koji zavrÅ¡e ovu gimnaziju godiÅ¡nje, će na ponudu dobiti ugovor za doÅ¡kolovavanje u Njemačkoj. Jedva da se i jedan od njih nakon Å¡kolovanja vrati u zemlju”, piÅ¡e Berliner Zeitung.

Ovaj list prenosi miÅ¡ljenje Tade Jurića, politologa s Katoličkog sveučiliÅ¡ta u Zagrebu koji kaže da Njemačka ne treba svoje demografske probleme rjeÅ¡avati useljavanjem iz jugoistočne Europe. „Smatram da nije fer da Njemačka spaÅ¡ava samu sebe na račun svih nas”, rekao je on za Berliner Zeitung.

Regija će iskrvariti

„U zemljama Jugoistoka Europe otkucava demografska tempirana bomba: natalitet uz rijetke iznimke nije viÅ¡i ili je čak niži nego u Njemačkoj – istodobno mladi masovno odlaze ka Zapadnoj Europi”, piÅ¡e Frankfurter Allgemeine Zeitung u tekstu pod naslovom „Jugoistočna Europa će iskrvariti”.

„Njemačka je sve punija. ProÅ¡le godine je u zemlju doÅ¡lo oko 400.000 osoba viÅ¡e nego Å¡to je iselilo. Većina doseljenika, gotovo 290.000, je stigla iz zemalja članica EU-a ili drugih europskih zemalja. Vodeća u statistici je jugoistočna Europa”, piÅ¡e FAZ.

„Glavni razlog priliva iz jugoistočne Europe je posao. Rumunji, Hrvati i Bugari mogu relativno lako doći jer su njihove zemlje članice EU-a i imaju pravo na boravak u bilo kojoj zemlji Unije. Doseljavanje iz preostalih zemalja regije funkcionira drugačije. Iz njih neki u Njemačku dolaze na vlastitu ruku ili preko neformalnih mreža. Drugi bivaju sistematski vrbovani. Već Å¡est godina postoji tzv. „Triple Win”, zajednički program Savezne agencije za rad i Njemačkog druÅ¡tva za meÄ‘unarodnu suradnju (GIZ). Program je nazvan „Triple Win”, dakle trostruki dobitak, i zbog toga jer navodno svim sudionicima donosi korist. GIZ radi s namjerom da njemačkim poslodavcima posreduje kvalificirane njegovatelje prije svega iz Srbije, BiH, Tunisa i Filipina: ‘Dok u Njemačkoj nedostaje njegovatelja, kvalificirana radna snaga je u inozemstvu često bez posla. Pri tome poduzeća u Njemačkoj, sami njegovatelji i njihove zemlje porijekla mogu u istoj mjeri profitirati od suradnje’, navode u GIZ-u.”

„Zvuči razumljivo”, piÅ¡e FAZ. „Ipak nije tako jednostavno. GIZ jamči da suraÄ‘uje samo sa zemljama u kojima postoji „viÅ¡ak” dobro obrazovanih njegovatelja. No u jugoistočnoj Europi to odavno viÅ¡e nije slučaj, naprotiv. U brojnim mjestima nedostaje liječnika i njegovatelja. Situacija je iz godine u godinu sve teža”, piÅ¡e Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Priredila: Zorica Ilić / Deutsche Welle

    

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime