Danas je Stepinčevo, tj. Spomendan blaženog Alojzija Stepinca.  Na današnji 1960. godine u Krašiću je preminuo nekadašnji  zagrebački nadbiskup i kardinal Stepinac.

Nakon studija u Rimu, zaređen je za svećenika 1930. godine. Na njegov prijedlog osnovan je Caritas Zagrebačke nadbiskupije, kojem je bio na čelu. Imenovan je nadbiskupom koadjutorom 1934. godine, a iste godine zaređen je za biskupa. Zagrebački nadbiskup postaje 1937. godine. Kao žarki i neumorni propovjednik Božje riječi pohađao je svoju prostranu nadbiskupiju promičući Katoličku akciju, Caritas i pobožnost prema Djevici Mariji. Utemeljio je brojne nove župe i organizirao proslavu 1300. obljetnice pokrštenja hrvatskog naroda. Papa Pio XII. imenovao ga je kardinalom 1952. godine.

Kao jasno deklarirani antikomunist i istaknuti katolički svećenik koji je podržao osnivanje Nezavisne Države Hrvatske, bio je promatran kao očiti protivnik komunističkog režima u obnovljenoj Jugoslaviji pod komunističkom vlašću. Nakon što je odbio odvajanje Katoličke Crkve u Hrvatskoj od Vatikana, od komunističkog režima 11. listopada 1946. godine osuđen je u krajnje neregularnom sudskom postupku na 16 godina zatvora i prisilnog rada prema optužnici za suradnju s okupatorom, sudjelovanja u nasilnim „prekrštavanjima“ građana pravoslavne vjeroispovijesti, obnašanja dužnosti vojnoga vikara NDH, sudjelovanja u rušenju novouspostavljenoga poretka te odgovornosti za rad čitavoga katoličkoga klera u Hrvatskoj i Jugoslaviji za vrijeme rata.

Alojzije Stepinac je nakon presude 5 godina proveo u zatvoru u Lepoglavi, a od kraja 1951. pa sve do svoje smrti nalazi se u kućnom pritvoru u Krašiću. Hrvatsko pravosuđe 2016. godine presudu u cijelosti poništava.

Djelovanje nadbiskupa Stepinca tijekom Drugog svjetskog rata i danas je predmet rasprava u historiografiji i publicistici. Pobornici Stepinca navode da je pomagao progonjene i patnike, zbrinuo više stotina prognanih slovenskih svećenika te veliki broj bolesne i gladne djece. Također navode kako je prosvjedovao protiv progona Židova i Srba i provedbe rasnih zakona, te spasio brojne Židove i Srbe.  Ističu kako je u govoru ispred zagrebačke katedrale 31. listopada 1943. godine osudio rasnu, nacionalnu, vjersku i bilo koju drugu vrstu diskriminacije, zatvaranje i ubijanje nevinih, otimanje i palež imovine i mirnih sela.

Stepinac je umro je 10. veljače 1960. godine na glasu svetosti primivši svete sakramente. Vijest o njegovoj smrti objavljena je na naslovnicama dnevnih novina širom svijeta, a misa zadušnica služila se u Rimu, Montrealu, New Yorku, Chicagu, Rio de Janeiru i drugim svjetskim gradovima. Pokopan je u kripti zagrebačke katedrale uz prisutnost mnoštva vjernika.

Papa Ivan Pavao II. ga je proglasio blaženim 3. listopada 1998. u Mariji Bistrici. Katolička Crkva u Hrvatskoj smatra ga jednim od svojih velikana.

Blaženi Alojzije Stepinac na poseban način se slavi u svome rodnome Krašiću gdje se danas u spomen na njega održavaju i svečane svete mise kojima će nazočiti brojni vjernici, ali i hodočasnici iz BiH i Hrvatske.

Za redovne, točne i provjerene informacije, pratite nas na Facebooku.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime