Foto: Photo Mix Company / CC

Od 1. srpnja banke će pooštriti kredite graditeljima i kupcima stanova. Iznad svega, kontroverzno je da će navodno biti potrebno 20 posto vlastitog kapitala kao preduvjet da se uopće dobije kredit.

Kupili ste stan prije 30ak godina? Čestitamo, zaradili ste velik novac. Vrijednost stanova u austrijskim gradovima se od tada do danas višestruko povećala, iako je u to vrijeme zaduživanje još uvijek bilo jako skupo i manje u modi. Danas je to drugačije. Zaduživanje godinama ne košta gotovo ništa, jer su kamate gotovo pa ravne nuli. Sukladno tome ne dobije se ništa ako štedite, pa je trenutno najbolja opcija za novac ulaganje. Stoga mnogi ulažu u takozvano „betonsko zlato„.

Jesu li cijene stanova umjetno napumpane?

Sada se vjetar polako okreće. Krize koje nas pogađaju nisu ostavile ni građevinski sektor netaknute, što je potvrdila Uprava za financijsko tržište (FMA). Kako bi spriječila pretjeranu izgradnju i daljnje pumpanje cijena, ona bankama želi nametnuti strože smjernice za kreditiranje. „S obzirom na nestabilno gospodarsko okruženje, fokus prilikom odobravanja kredita mora biti na sposobnosti otplate zajmoprimca, a ne na hipotekarnom jamstvu zajma“, objasnili su direktori FMA Helmut Ettl i Eduard Müller krajem travnja. Pravilnik je na pregledu do 20. svibnja. Od 1. srpnja trebao bi se pokrenuti i kreditiranje će postati teže.

Raiffeisen Landesbank RLB je dvije godine promatrao što znače stroži kriteriji: obvezni omjer kapitala od 20 posto kupoprodajne cijene uključujući prateće troškove, maksimalni rok od 35 godina i stopa kredita od najviše 40 posto prihoda kućanstva. “Nismo sigurni hoće li to funkcionirati”, kaže Thomas Wass, zamjenik predsjednika Uprave RLB-a.

Iako banke smiju napraviti iznimke, primjerice mogu odobriti pet posto svojih kredita na rok duži od 35 godina, ali čak i ako Wass i njegovi zaposlenici uzmu u obzir sve iznimke, još uvijek postoji do 20 posto onih koji više ne bi uzmi kredit. Iznad svega, neki bi „posrnuli“ zbog omjera kapitala od 20 posto. – To pogađa mlade ljude koji još nisu toliko uštedjeli.

Tko to od mladih ljudi ima 80.000 do 100.000 € ušteđenog novca?

Ako taj zakon prođe, a s obzirom na trenutnu cijenu nekretnina npr. u Tirolu, kupac bi trebao prvo izdvojiti nekih 80.000 eura vlastitog novca, da bi mogao dobiti kredit potreban za kupovinu stana. U mnogim slučajevima ta cifra će biti i viša.

Davanje jeftinih kredita za graditelje stanova Tirolcima jedan je od razloga zašto pokrajina Tirol ima svoju banku. No, na upit TT-a, Hypo Landesbank nije htjela ocjenjivati ​​pooštravanje smjernica kreditiranja, no upozoravaju da bi takva uredba mogla biti loša za mnoge sektore, posebno za graditeljstvo. Ako se manje kupuje, manje se i gradi.

„To pogađa obične građane, posebno mlade, koji više neće moći dobiti kredit“, kaže Reisinger. Kupnja nekretnina već je postala teška. Od 2020. do 2021. cijene stambenih nekretnina u Austriji porasle su za dvanaest posto. Gospodarska komora traži predmetno financiranje kako bi si mladi mogli priuštiti posjedovanje imovine. “Savezna vlada mogla bi ukinuti porez na promet nekretnina za osobe mlađe od 30 godina.” U svakom slučaju, potrebni su poticaji “kako bi mladi odlučili posjedovati imovinu”.

Neprofitni stambeni investitor, Neue Heimat Tirol NHT, donosi manje nekretnina na tržište, ali umjesto toga više stanova daje na iznajmljivanje. Izvršni direktor NHT-a Markus Pollo smatra da privlačenje čvršće sigurnosne mreže prilikom odobravanja kredita “nije nužno loše”. Pollo je uočio mnoge slučajeve u kojima se kamate na zajmove više nisu mogle plaćati u mirovini ili u kojima rata kredita nije ostavljala ništa za život. “Čak 40 posto prihoda kao rata kredita je ogroman teret. To se jednostavno ne smije dogoditi.” Ako strože smjernice za nabavu smire tržište, NHT bi mogao imati posredne koristi. Jer i sada je često u nepovoljnijem položaju pri kupnji zemljišta, a privatni investitor ima više novca.

Rastuće kamatne stope također poskupljuju državni dug

Zasad još uvijek nije jasno kada će točno Europska središnja banka (ECB) podići ključnu kamatnu stopu. Većina stručnjaka pretpostavlja da će se povećati ove godine. Pritisak na ECB raste. Njihov je posao držati inflaciju pod kontrolom. Dva posto je ciljna vrijednost, ali ona je u travnju u eurozoni iznosila 7,5 posto. Američke federalne rezerve već su reagirale i podigle kamatne stope.

Mogućnost jeftinog zaduživanja nisu koristile samo privatne osobe već i vlade. Krajem 2021. godine razina duga Austrije iznosila je 343,5 milijardi eura. To je 83 posto bruto domaćeg proizvoda, BDP-a, njemački državni dug bio je 71 posto.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime