Svašta se ovih tjedana širilo internetom. Toliko blesave teorije, da ih više ne možete nazvati ni teorijama zavjere, su izbijale na društvenim mrežama pa čak i na nekim ozbiljnijim portalima; od one da Bill Gates putem 5G mreže širi korona virus, kako bi nas obaveznim cijepivom mogao čipirati pa sve do one da taj virus uopće ne postoji. Kako to obično biva, Hrvatska je i ovaj put dobila milijune stručnjaka za medicinu. Tako svi odjednom znaju što su to antitijela, svi znaju što misle Putin i Trump, Cetinski i Lovren ruše planove Bill Gatesa i tako u nedogled.

U moru gluposti koje internet nudi, postavlja se pitanje kako prepoznati lažne vijesti (tj. Fake News). Razvojem tehnologije to postaje sve teže ali slijedeća lista nadamo se možda malo pomogne:

  1. Kako lažna vijest optički izgleda?

Jedna od glavnih pojava kad su lažne vijesti u pitanju je spektakularizam. Uz to dolazi i stil pisanja, koji cilja na emocije, pogotovo strahove čitatelja u kombinaciji sa spektakularnim slikama i mnogim upitnicima i uskličnicima. Tako upakirana vijest se lako prodaje onima koji sa određenom tematikom nisu upoznati, s obzirom na to da takve vijesti obično nude previše jednostavna objašnjenja unatoč izuzetnoj kompliciranosti materije.

  1. Porijeklo informacije: Tko je autor? Na kojoj stranici je objavljeno?

Prije nego što povjerujete u jednu vijest, provjerite stoji li autor te vijesti imenom i prezimenom iza svog teksta. Je li taj autor dovoljno školovan da piše o toj temi? Na kojoj stranici se tekst nalazi i kakve još „informacije“ tu stoje na raspolaganju?

  1. Što na tu temu kažu drugi izvori?

Ako čitate recimo nešto o virusu, posebno već navedene tvrdnje koje su se širile internetom, provjerite što se o toj temi piše na drugim stranicama. Za razumijevanje neke tematike potrebna je šira slika, a ona se ne može dobiti čitajući samo jedne te iste izvore – posebno ne one koje nisu stručne.

  1. Provjera teskta na Googlu

Ako vam netko pošalje tekst sumnjivog sadržaja preko društvenih mreža, taj tekst se može kopirati i pretražiti na Googlu. U pravilu će vas Google dovesti do izvora tog teksta, gdje možete vidjeti radi li se zaista o povjerljivom izvoru i ozbiljnom autoru.

  1. Brojevi i statistike: od kuda su izvučene informacije i jesu li još uvijek aktualne?

Najlakši način manipulacije informacijama predstavljaju brojevi i statistike. Ako npr. vidite informaciju da broj umrlih u Italiji od pojave korone uopće nije povećan u odnosu na ranije godine, hoćete li tek tako povjerovati ili ćete istražiti da vidite od kuda zapravo ti brojevi dolaze?

U ljudskoj prirodi je da vjerujemo u ono želimo da je istina, ne nužno u ono što stvarno jest istina. Tužno je da se to mora ponavljati, ali vrijedi upamtiti: samo zato što nešto piše negdje na internetu, ne znači da je to točno! Nije bitno samo što se piše, nego tko piše. Kako bi bilo da za promjenu pitamo fizičare nešto o 5G mreži, da pitamo informatičare o čipovima, da pitamo liječnike i znanstvenike o virusu? Kako bi bilo da nam struka oblikuje mišljenje, a ne neki anonimac na internetu? Zašto je u našoj prirodi nagon da vjerujemo onom spektakularnom? Ako tisuću liječnika podržava teoriju A, a jedan liječnik teoriju B, zašto naginjemo vjerovati onom jednom?

Za kraj samo jedna napomena: takozvana „flat earth society“, druÅ¡tvo koje se (bez zezanja) bavi „dokazivanjem činjenice“ da je zemlja ravna ploča, ima preko 200 000 članova. Da, dobro ste pročitali…

P.S. Da europsko nogometno prvenstvo nije odgoÄ‘eno za dogodine, sada bi pomalo izviralo nekoliko milijuna stručnjaka za nogometne strategije i pravila. Ovako do daljnjeg ostajemo na medicini…

Marko Stanić / hrvatskadijaspora.com

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime