Učenje njemačkog jezika

Njemački jezik je užasno težak. Tu nema sumnje. I bilo kakva obećanja raznih ponuđača tečajeva i kursova, koji vam obećavaju kako ćete baš s njima savladati njemački za mjesec-dva, slobodno zaboravite. Da biste što prije i što brže naučili jezik, trebate prije svega biti realni a tek onda jako uporni. Trebate također imati i pravi način učenja i vježbanja. Strani jezik je poput sporta; uvijek možete biti bolji i morate konstantno vježbati. Bez redovne vježbe neće biti ni rezultata, a uz dužu neaktivnost i one stare vještine blijede i nestaju.
Uz vlastita iskustva, ali i iskustva drugih ljudi koji su prošli preko jezičnog trnja do zvijezda, naša stranica vam donosi savjete i odgovore na najčešće postavljena pitanja u vezi jezika i svih izazova s kojima ćete se suočiti na početku učenja ali i u višim stadijima učenja.

MORAM LI NUŽNO UČITI NJEMAČKI AKO SE ŽELIM PRESELITI?

U većini slučajeva ne postoji zakonska obaveza, no svima koji su u inozemstvu ili namjeravaju napustiti svoj kraj preporučuje se intenzivno učenje jezika ciljane zemlje. Boraviti u Njemačkoj a ne poznavati ni osnove njemačkoj jezika je jako teško i dovodi vas često u neugodne situacije. Osim toga, konstantno ste ovisni o prijateljima i rodbini, koji za vas moraju obavljati i najbanalnije sitnice. Na početku boravka u inozemstvu mnogi i nemaju nekog svog, pa često moraju skupo plaćati prevoditelje koji će preuzeti vaše obaveze. Stoga još jednom preporuka: stisnite zube i učite, ma kako teško bilo! Isplatit će vam se višestruko.
Velika prednost što ranijeg učenja očituje se i u činjenici da vas u određenim slučajevima različite institucije mogu prisiliti na učenje, tj. dužni ste priložiti svjedodžbu o položenim stupnjevima jezika kao preduvjet za dobivanje određenih prava. Iako su hrvatski državljani od ulaska Hrvatske u EU izuzetno rijetko zakonski prisiljeni na integracijske tečajeve, oni se u svakom slučaju mogu preporučiti.
Ukoliko imate djecu u školskom uzrastu, ne zaboravite da je komunikacija na relaciji roditelj-učitelj od izuzetne važnosti za kvalitetu obrazovanja vašeg djeteta. Bez znanja jezika riskirate da vam taj element kronično nedostaje. Osim toga, stalno učenje jezika uvelike olakšava integraciju u njemačko/austrijsko društvo.

KOLIKO MI DUGO TREBA DA NAUÄŒIM NJEMAÄŒKI?

E to je već škakljivo pitanje… Kao prvo, trebamo si postaviti pitanje što to znači „znati njemački“? Želim li znati njemački da bi mogao otići po kruh u pekarnicu, da bi radio na baušteli, da bi radila u butiku, da bi znao čitati novine ili da bi znao predavati svoju struku u nekoj školi? Kao što vidite, postoje različiti stupnjevi stranog jezika i ovisno o poslu koji želite raditi, potreban vam je određeni nivo jezika. Sasvim je logično da vozač kamiona, bez ikakvog podcjenjivanja tog teškog posla, ne mora nužno savladati kompletnu gramatiku dok je ona jednom knjigovođi ili pravniku i više nego potrebna.
Nakon što se sebi postavili ljestvicu na željenu visinu, tada možete razmišljati u kojem vremenskom periodu tu ljestvicu možete dosegnuti ili čak preskočiti. No i tada vrijeme za savladavanje ovisi o tome na koji način i koliko intenzivno učite njemački. Jedna godina intenzivnog i kvalitetnog učenja je realan period za savladavanje temeljne razine, a to znači da budete u stanju komunicirati s okolinom bez većih poteškoća. Ipak, godina će teško biti dostatna za neku visoku razinu (ako npr. želite napisati kvalitetan seminarski rad na fakultetu).
Naša preporuka je da ne razmišljate mnogo o vremenu provedenom u inozemstvu („već sam x mjeseci u Njemačkoj a nisam mnogo naučio/naučila…“) nego da svu svoju pažnju usmjerite na učenje kao takvo. Učenjem ćete prolaziti kroz različite faze, u kojima ćete često imati osjećaj da slabo napredujete. Taj osjećaj je sasvim normalan, no sasvim pogrešan. Ako već boravite u inozemstvu, znajte da je napredak u jeziku zagarantiran, makar uz pasivno učenje.
I na kraju najvažnije: nikad sebi nemojte reći „sad znam njemački, nema potrebe da učim dalje“. Strani jezik se nikada ne nauči do kraja, pogotovo ne ako ste ga počeli učiti u odrasloj dobi.

ŽELIM DOVESTI SVOJU DJECU U NJEMAČKU / AUSTRIJU. KAKVE SU IM ŠANSE U STRANOM ŠKOLSKOM SUSTAVU BEZ ZNANJA JEZIKA?

Temom školovanja djece (ali i školovanja odraslih) bavili smo se detaljno u našoj rubrici „škola i obrazovanje“. Samo kliknite ovdje i pročitajte savjete uredništva, u kojemu sjede ljudi koji su se suočili upravo s kasnim integriranjem u školski sustav. U ovom dijelu ćemo vam samo napomenuti dva pravila:
– Prvo: ako planirate dovoditi djecu u inozemstvo, učinite to odmah. Što ranije djeca uđu u školski sustav, tim lakše biva savladati jezik i uspješno završiti školu. Malo je onih koji su došli u gimnaziju bez znanja jezika i na kraju uspješno maturirali.
– Drugo: ništa nije nemoguće! Vjerujte u sebe (i u svoje dijete) i pokušajte. Uz veliki trud i volju, možete ostvariti i više nego što mislite.

KOJI NAÄŒIN UÄŒENJA JE NAJBOLJI?

Kada je jezik u pitanju, pogrešno učenje ne postoji. Ipak treba biti oprezan i pomno birati vrijeme, način i materijale s kojima ćete učiti. Za početak trebate znati da se svaki strani jezik uči na četiri jednako važna polja; dva aktivna i dva pasivna.

Dva aktivna polja učenja:

kako samo ime kaže, ova dva polja zahtijevaju od učenika visok stupanj aktivnosti i zalaganja. Naime, radi se o pričanju i pisanju. Kod pričanja i pisanja vi sami konstruirate jezične oblike, što zahtjeva poznavanje gramatike i vokabulara. U aktivnim poljima učenja podložni smo stvaranju grešaka, koje ne smijemo smatrati problemima, nego sastavnim dijelovima učenja. Kod jezika zaista vrijedi ona: na greškama se uči. Slobodno pravite greške, jer svaka greška je znak da radite. Pet puta pogriješite, šesti put ćete već sami govoriti točno. Aktivno učenje spada dakle među teži način učenja.

Dva pasivna polja učenja:

Ova dva polja od vas zahtijevaju manje energije i lakše ćete se nositi s njima, što nikako ne znači da su oni manje važni; slušanje i čitanje. Možda ste do sada i sami svjedočili kako njemački jako dobro razumijete, ali ipak imate poteškoća kada sami morate nešto reći. To je sasvim normalan i očekivan razvoj u procesu učenja. Za ljudski mozak mnogo lakše biva prepoznati određenu konstrukciju, dok samo konstruiranje zahtjeva mnogo više energije. Ako imate osjećaj da dobro razumijete jezik a loše govorite, ohrabrite se i otiđite negdje sami bez pratnje i počnite govoriti. Probijte led, savladajte nervozu (koja će ipak dugo vremena biti barem malo prisutna) i možda se uvjerite da možete govoriti bolje nego što mislite. Ono što nas koči je često strah, a ne neznanje. Stoga, usudite se govoriti! Već nakon prvog uspješnog dijaloga imate razloga biti ponosni na sebe. Budite i dalje ustrajni u učenju, jer od sada stvari mogu ići samo nabolje.

KAKO MOŽEMO DAKLE TRENIRATI NAVEDENA ČETIRI POLJA?

Pričanje: Da bi ste mogli trenirati pričanje, trebat ćete neku vrstu partnera za razgovor. S obzirom da nije uvijek lako pronaći nekoga tko će imati dovoljno vremena i živaca za vaš trening, pokušajte sa nekim trikovima. Možete se zaputiti u trgovinu i tražiti od djelatnika savjete u vezi nekog proizvoda te na taj način postići dijalog. Za probijanje leda ne morate voditi duge i komplicirane razgovore, par rečenica će biti dovoljno. Primjer: odaberite jednu majicu i otiđite do radnice i započnite kratak razgovor (pozdravite, recite da trebate pomoć, tražite drugu veličinu, boju itd.). Svratite u više trgovina i ponovite to više puta. Možete otići i u neku od institucija te tražiti savjete u vezi nečega, makar vam to nešto ne trebalo. Mogućnosti ima dovoljno, stoga budite kreativni i usudite se. Ništa se strašno ne može dogoditi.
Pisanje: Ova rubrika je ipak nešto lakša od pričanja. Pisati možete doslovno sve; kako ste proveli današnji dan, pišite dnevnik na njemački, pišite neke fiktivne e-mailove ili pisma, glumite novinara pa pišite članke o aktualnim događajima itd. I tu mašti nema kraja. Idealno bi bilo ako bi vam netko mogao ispraviti napisani tekst (možda možete nekomu i platiti), ali čak i ako tekst nije ispravljen, ne znači da ništa niste naučili. Naprotiv, koristili se neke nove riječi i vježbali konstrukcije. Uostalom, točnost nekih stvari se može i na internetu provjeriti.
Slušanje: Zahvaljući lako dostupnim medijima, ovaj dio ćete vježbati relativno lako. Slušati možete televiziju, radio, razne YouTube kanale i naravno glazbu iz svih izvora. Pronađite vaše omiljene filmove ili serije sinkronizirane na njemački i pokušajte što više izraza upijati. Gledajte vijesti, dokumentarce te raznorazne reportaže ili pronađite neke popularne pjevače ili bendove te istražujte o čemu govore njihovi tekstovi. Iako nećete uvijek imati taj dojam, slušanje je vrlo efikasan način učenja. Kao što vidite, učiti se može i bez knjige.
Čitanje: Knjige, novine, magazini, reklame i razni drugi materijali su odličan izvor za trening čitanja. Čitajte naglas, čitajte u sebi, pokušajte pismeno sažeti pročitani materijal i znajte da poanta čitanja ne leži u razumijevanju svake riječi (to ionako nećete uvijek biti u stanju), nego u razumijevanju konteksta odnosno tematike kojom se tekst bavi. Ako su vam standardni tekstovi iz novina preteški, potražite besplatne tekstove prilagođene vašem nivou. Njih na internetu ima hrpa, samo upišite recimo „Texte, A2, Deutsch“ i već ćete imati ponuđene neke rezultate pa čak i određene vježbe koje prate taj tekst.
Kao što vidite, učenje jezika se ne sastoji samo od upijanja riječi i gramatike, nego i od vježbanja navedenih jezičnih vještina. Budite kretivni i uporni i rezultat sigurno neće izostati. Savjet: Internet je neograničen izvor zaista svega i svačega. Sigurno možete pronaći neke stranice i aplikacije koje odgovaraju vašoj razini.

UÄŒIO/UÄŒILA SAM NJEMAÄŒKI U Å KOLI. JE LI TO DOVOLJNO?

Kod svakog stranog jezika vrijedi onaj poznati koncept „learning by using“ – jezik se dakle uči koristeći. Ako ste jezik učili u školi, imate svakako određenu prednost. To vrijedi naravno samo onda ukoliko ste zaista dovoljno intenzivno učili jezik i ukoliko vam je nešto od naučenog ostalo u memoriji. Ipak, sama činjenica da ste njemački imali u školi ne garantira da ćete se u Njemačkoj snalaziti bez problema. Moramo biti realni i priznati da se mnoge stvari iz škole nažalost zaborave, a osim toga susrest ćete se i sa još jednim problemom; bogatom paletom njemačkih dijalekata. Ako ste recimo učili Njemački 4 godine u školi i došli ste živjeti u austrijsku pokrajinu Vorarlberg, često ćete se zapitati kojim jezikom zapravo ovi ljudi govore, jer će vam njihov dijalekt često zvučati kao sve samo ne kao njemački jezik. No ne dozvolite da vas to obeshrabri.
Možda će vas iznenaditi kako neke određene ljude vrlo dobro razumijete, a neke gotovo pa nikako. Razlog leži upravo u činjenici da neki ljudi koriste vrlo intenzivan oblik dijalekta, a neki imaju više razumijevanja prema vama pa se trude koristiti vama jasniju verziju njemačkog. Ako tokom razgovora partnera zbog njegovog dijalekta slabo razumijete, recite to otvoreno i zamolite ga pristojno da govori sporije i po mogućnosti književni njemački (Hochdeutsch). Ljudima to obično ne predstavlja velik problem.
Dakle, znanje njemačkog koje nosite sa sobom iz školskih klupa je zasigurno kapital koji vrijedi, no iskustvo nas uči da on nije uvijek dovoljan za postizanje više razine. Stoga razmišljajte kapitalistički i marljivo radite na uvećanju postojećeg kapitala.
P.S. Uz standardni njemački dobit ćete (potpuno nesvjesno) i mnoge obrise lokalnog i regionalnog dijalekta, možda i prije nego što mislite.

MORAM LI IMATI SVJEDODŽBE I CERTIFIKATE ILI JE “PRIVATNO” UČENJE DOVOLJNO?

Kao prvo, vaše znanje je vaša najveća svjedodžba. Gdje god da se pojavite i pokažete dovoljnu razinu znanja jezika, nitko vas neće ni pitati gdje i kada ste učili njemački i kakve papire imate. U moru silnih certifikata, škola i svjedodžbi nije uvijek lako zadržati jasan pregled cijele situacije i stoga budite oprezni. Mnogi kursovi se skupo naplaćuju a slabe rezultate donose. Osim toga, mnoga poduzeća danas i ne traže posebne certifikate što se jezika tiče. Dovoljno je da znate onoliko koliko je potrebno da posao funkcionira bez poteškoća. Uz to, razni ponuđači tečajeva olako izdaju diplome o znanju jezika (jer se na tome dobro zarađuje), pa i sami smo imali priliku upoznate ljude sa B2-certifikatom (vrlo visoka razina jezika), čije stvarno znanje nije ni približno toj razini. Ako tomu nadodate i postojeći problem jednostavnog kupovanja svjedodžbi (posebno u privatnim BiH školama), vidite i sami da svjedodžba često ne odražava stvarno znanje vašeg jezika. Toga su itekako svjesni i poslodavci i institucije na Zapadu, pa preporučujemo da se držite podalje od lažnih i nerealnih diploma.
Radije se uzdajte sami u sebe, zasučite rukave i primite se knjige, ali i vježbanja onih četiriju vještina, koje smo već spomenuli, jer samo tako možete napredovati na stranom tržištu rada. To naravno ne znači da ne trebate posjećivati određene kursove. Naprotiv, kombinacija kvalitetnog kursa sa vašim vlastitim privatnim zalaganjem često se pokaže kao dobra formula za postizanje visoke razine jezika.
Ali oprez! Ukoliko namjeravate upisati neki studij na njemačkom ili austrijskom sveučilištu, a nemate maturu iz tih zemalja, vjerojatno ćete morati ili priložiti potvrdu o znanju jezika ili pohađati i uspješno položiti određeni tečaj na samom sveučilištu.

TEÄŒNO GOVORIM ENGLESKI, ALI NE I NJEMAÄŒKI. KAKVE SU MI Å ANSE ZA POSAO?

To naravno ovisi o sektoru u kojemu tražite posao, no šanse nisu baš najbolje. Poduzeća ili institucije koje traže stručnu radnu snagu vrlo često u oglasima objavljuju uvjete natječaja, među kojima se nalazi i onaj “sehr gute Deutschkenntnisse in Wort und Schrift”, što prevedeno znači “vrlo dobro znanje njemačkog usmeno i pismeno”. Ipak postoje izuzeci. Relativno dobre šanse za zapošljavanje (bez njemačkog, ali sa engleskim) postoje u IT-sektoru ili pak menadžmentu nekih (stranih) poduzeća, čije se međunarodne operacije ionako vrše isključivo na engleskom jeziku. Postoje također i studiji te znanstveni projekti, za koje vam je znanje engleskog važnije čak i od njemačkog, no za pronalazak istih ipak morate malo dublje kopati po tržištu rada.
Ukoliko ne ciljate na poslove sa visokom stručnom spremom, nego na one “jednostavne”, možda imamo neke bolje vijesti. S obzirom da engleski postaje univerzalni jezik diljem Europske Unije, sigurno ćete pronaći poduzeće koje se zadovoljava sa vašim znanjem engleskog, pogotovo zato što mnogi poslodavci i poslovođe i sami tečno govore engleski. Stoga će vaša komunikacija biti ostvarena i biti ćete u stanju obaviti od strane poslodavca traženi zadatak. Ipak vrijedi napomenuti da se o tim stvarima dobro raspitate kod budućeg poslodavca i da već mnoge stvari unaprijed dogovorite (ako je to moguće) prije nego što spakirate kofere i kupite kartu.

SUMMA SUMARUM:

Kao što vidite, cilj ove stranice nije stvarati reklamnu kampanju za odlazak/ostanak niti vam prodavati maglu i stvarati lažnu nadu. Odlazak u inozemstvo nije jednostavan i morate biti spremni dati sve od sebe kako bi promjena sredine bila što bezbolnija. Iskustvo nas ipak uči da uz mnogo pametno uloženog vremena, truda i živaca možete dosegnuti ciljeve o kakvima ste samo maštali. Suočit ćete se sa mnogim izazovima pa možda i sa manjkavom podrškom okoline, ali uvijek budite svjesni da samo uporni dostižnu ciljeve. Koračajte naprijed pa makar ti koraci bili sporni i minijaturni. Ali koračajte!

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime